MINISTRI financija eurozone noćas su definitivno potvrdili drugi bailout za Grčku, koji će privremeno ublažiti njihove financijske muke i otkloniti opasnost bankrota, ali će zemlju pretvoriti u poligona za testiranje dosad neviđenih mjera štednje.
Nakon 13-satnih pregovora, dužnosnici eurozone potvrdili su da su ministri finalizirali mjere uz pomoć kojih će se grčki dug smanjiti na 120,5 posto BDP do 2020. godine, što je neznatna korekcija u odnosu na originalnu metu od 120 posto BDP-a.
Zeleno svjetlo za isplatu 130 milijardi eura teškog paketa "spasa", uz kojeg su vezani brojni striktni uvjeti, trebalo bi značiti i podvlačenje crte na period višemjesečne neizvjesnosti koja je poljuljala eurozonu.
Privatni vjerovnici pristali na još veći otpis
Iako se prošlih dana pojavila informacija kako je, unatoč eventualnom odobrenju bailouta, i dalje prisutna rupa od nekoliko milijardi dolara što bi značilo da Grci ne mogu dohvatiti željenih 120 posto već 129 posto u najboljem slučaju, ona je "pokrpana" pristankom privatnih vjerovnika duga na još veći otpis duga. Svoj doprinos dala je i ECb, koja će se odreći profita koje je zaradila na grčkim obveznicama i proslijediti ih nacionalnim centralnim bankama, koje bi ih onda opet na neki način trebale kanallizirati u Grčku
"Postigli smo dalekosežan dogovor o novom grčkom programu i ulozi privatnog sektora što će dovesti do značajnog smanjenja duga za Grčku, ali će i popločati put prema dosad neviđenom načinu službenog financiranja", kazao je predsjednik Eurogrupe Jean-Claude Juncker nakon što je postignut dogovor, prenosi Reuters.
"Grčka bi sad trebala imati dovoljno prostora da opet postane konkurentna"
"Eurogrupa je u potpunosti svjesna značajnih napora koje su građani Grčke već poduzeli. Međutim, dodatni napori svih dijelova grčkog društva su potrebni kako bi se ekonomija vratila na put održivog rasta", dodao je Juncker.
Šefica MMF-a, Christine Lagarde, koja je također sudjelovala na sastanku koji se odužio do 5 ujutro, kazala je kako bi "sporazum Grčkoj trebao pružiti dovoljno manevarskog prostora da ponovno povrati konkurentnost".
"Nije pretjerano reći kako je danas povijesni dan za grčku ekonomiju", komentirao je odobravanje kredita grčki premijer Lucas Papademos.
Euro ojačao, dionički indeksi mirni
Euro je nakon ovih vijesti odmah porastao za 0,5 posto u odnosu na dolar i tako nadoknadio gubitke koje je pretrpio dok se vijest iz Bruxellesa čekala. Međutim, burze nisu tako oduševljeno reagirale na vijesti o dogovoru, pa su dionički indeksi ostali manje više nepromijenjeni. Kako su objasnili analitičari, vijest je bila očekivana, a sumnja je i dalje ostala prisutna. Mnogi, naime, misle kako je ovo rješenje samo odgađanje još dubljeg i ozbiljnijeg bankrota Grčke.
Sumnje ostaju
Takvo mišljenje prošlih je dana nudio i njemački ministar financija Wolfgang Schauble, koji je dojma da nije upitno hoće li Grčka bankrotirati, već kad. Kao najveći problem predstavljena je politička dimenzija "grčke tragedije", odnosno pitanje u kojoj se mjeri EU može osloniti na grčke političare i vjerovati im da će se dogovorene mjere provoditi i nakon izbora u travnju.
Iako su vođe najvećih stranaka na kraju dali pismene garancije da će se držati dogovora, sumnja još uvijek ostaje, jer su ulice Grčke trajno uzavrele, a pitanje je koja se vlada može dugoročno nositi s takvim izazovom. Međutim, najveći problem zapravo je čisto ekonomske prirode.
Grčka se na ovaj način jednostavno ne može izvući iz rupe i to svi znaju
I sam Schauble smatra da, čak i ako će se Grci držati dogovora, to vjerojatno neće biti dovoljno, jer nijedna vlada ne može implementirati tako teške mjere. Osim toga, jasno je kako opći pristup pri rješavanju grčkog problema, fokusiran isključivo na rezanja i štednju, u sebi sadrži jednu fundamentalnu falingu. A ta je da Grčka na ovaj način ne može pokrenuti ekonomiju i generirati stabilan rast, što znači da će dugoročno opet više gubiti nego zarađivati, a kamate će, bez obzira na otpis dijela duga, ukupni dug samo činiti većim.
Tako nešto sugerira i analiza Troike koja je procurila, a koja sugerira da je ovaj program tako ranjiv i osjetljiv da bi ga i najmanja turbulencija mogla srušiti kao kulu od karata.
"Grčke vlasti vjerojatno neće biti sposobne provesti strukturalne reforme i pomake u politici ono brzinom koja je predviđena u našem osnovnom scenariju", stoji u dokumentu u kojem se navodi i kako će veliki problem predstavljati nagovaranje sindikata da prihvate nove uvjete "fleksibilnosti plaća", kao i otpor starih igrača novoj liberalizaciji tržišta.
Grčka će ubrzo trebati novi bailout
U opisu crnog scenarija još se spominju i recesija, neučinkovita birokracija i visoka nezaposlenost, koji sugeriraju da će "Grčka imati još manje šanse da se učinkovito vrati na tržište u narednim godinama". "Projekcija vraćanja duga vrlo je osjetljiva na svaku moguću odgodu u provođenju programa, što u pitanje dovodi njegovu održivost", stoji u internom izvješću EU-a i MMF-a.
Slično smatra i ekonomist Sony Kapoor iz think tanka Re-Define: "Sudeći po svemu što smo danas vidjeli, gotovo je sigurno da će Grčka ubrzo trebati još jedan bailout".