Foto: Hina
Samnjenje sredstava za zdravstvo produbilo minus
Kako navode iz Ministarstva,unatoč pokrenutim reformama, 19,2 milijardi kuna predviđenih za "tekuće" troškove zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja jednostavno nije bilo dostatne za pokrivanje svih tekućih troškova postojećeg sustava. Drugim riječima, rezanje raspoloživih sredstava za zdravstvo u državnoj riznici bilo je brže od stvarnog smanjenja "krajnjih" troškova pružatelja zdravstvene zaštite. Smanjivanje sredstava za zdravstvo je, uz rebalanse proračuna, potaknuto i smanjenjem stope obveznih doprinosa za zdravstvo s 15% na 13% već u 2012., a bez osiguravanja alternativnih izvora financiranja zdravstva.
HZZO trenutno u proračunu za 2014., kako navode iz Ministarstva, raspolaže s 23,1 milijardi kuna, od čega se 1,4 milijardi kuna odnosi na dopunsko zdravstveno osiguranje, a 3,2 milijardi kuna su osigurane za nastavak sanacije naslijeđenih i novostvorenih obveza. Preostala sredstva od 18,5 milijardi kuna (a koja su prije rebalansa u travnju bila veća za 710 milijuna kn) ponovno neće biti dovoljna za sve "tekuće" troškove zdravstvene zaštite i naknada na koje su građani ostvarili pravo u 2014., što znači da će sustav sam od sebe ponovno stvarati nove dugove. To se i vidi, prvenstveno u bolničkom sustavu prvih devet mjeseci ove godine.
U slučaju izdvajanja HZZO-a iz riznice ušteda od milijardu kuna
Za 2015. HZZO procjenjuje da bi, u slučaju izlaska iz riznice i s obzirom na započete i planirane reforme (novo ugovaranje primarne i bolničke zdravstvene zaštite, masterplan, novo referenciranje cijena lijekova, informatizaciju, strože kontrole bolovanja i cash pooling), za podmirenje troškova prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja trebalo osigurati 20,7 milijardi kuna.
Zajedno s dopunskim osiguranjem za koje građani uplate 1,4 milijarde kuna, potrebna raspoloživa sredstva iznosila bi 22,1 milijardu kuna. Dakle, taj je iznos za 1 milijardu kuna manji od onog za 2014. (23,1 milijardu), a istovremeno omogućuje pokrivanje stvarnih troškova sustava i sprječavanje daljnjih "povremenih" sanacija od strane Državnog proračuna.
Međutim navedena projekcija za 2015. godinu je ostvariva isključivo ako HZZO može fleksibilno upravljati namjenskim sredstvima, te tako dugoročnim planiranjem i brzim reakcijama na promjene „na terenu“, može učinkovito podržati sve pokrenute i planirane reforme, smatraju u Ministarstvu zdravlja.
Varga: Sutra konačna odluka o izdvajanju HZZO-a
Ministar zdravlja Siniša Varga najavio je večeras da će sutra biti donesena konačna odluka o tome hoće li HZZO-a biti izdvojen iz državne riznice te istaknuo da osobno ne kani mijenjati zakon za koji smatra da je dobar te da se mora držati svojih principa.
Budući da je prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić večeras rekla kako trenutno nije realno očekivati izdvajanje HZZO-a iz riznice, Varga je u razgovoru za Novu tv kazao da sutra predstoje razgovori na razini potpredsjednika vlade Branka Grčića i Milanke Opačić te ministra financija Lalovca i njega osobno da, kako je istaknuo, "jednom za svagda rasčistimo što znači primjena vrijedećg zakona koji vrijedi od 1. srpnja 2013. i izlazak iz riznice 1. siječnja 2015".
Upitan što će učiniti ako ostane u manjini, Varga je odgovorio: "Taj most ćemo prijeći kad dođemo do njega. Imamo puno razgovora o mehanizmima, što znači izlazak iz riznice. Naša studija ima oko 380 stranica, koja je davno napravljena, prilično dugo čekamo sutrašnji dan da prezentiramo ministru Lalovcu što znači strukturna reforma, izlazak iz riznice", rekao je Varga u intervjuu za Dnevnik Nove tv.
Ministar Varga je istaknuo kako osobno ne kani mijenjati zakon za koji smatra da je dobar i mjeru koja je dobra. Ako se odluči na bilo kakvu smjene u Vladu, to nije do mene niti do potpredsjednika Vlade, to mora odlučiti premijer, poručio je Varga odgovarajući na konstataciju novinara kako je očito da neće biti reforme i da vjerojatno neće biti ministar.
Varga: Znamo koje mjere moramo poduzeti
Na opetovano pitanje hoće li otići iz vlade, Varga je odgovorio da se mora držati svojih principa.
Na novinarsku tvrdnju da je izlazak iz riznice važan dio njegovog programa, Varga je rekao kako mjere koje su smatrali provedbom Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kako je danas definiran, nešto što osigurava kontinuitet hrvatskoga zdravstvenog sustava i bez obzira na krizno razdoblje.
"Znamo koje mjere moramo napraviti, međutim ostanak u riznici će nam to jako otežati", istaknuo je Varga.
Upitan što će to značiti za pacijente, hoće li se povećati participacija, smanjiti broj usluga, Varga je rekao kako je on kao ministar uporno govorio da neće biti povećanje participacija, smanjivanja prava, ali i naglasio kako mjera s kojom bi se to moglo izvesti je isključivo odlazak iz državne riznice.
Na novinarski upit je li normalno da ministri tri tjedna razgovaraju preko medija o tom slučaju i općenito o proračunu i kako uštedjeti, Varga je rekao "naravno da nije, ali okolnosti su bile takve". Podsjetio je da je prvo s premijerom i ministrom znanosti i obrazovanja bio u SAD-u te ocijenio da su "tada dane određene nesmotrene izjave". "Po povratku iz SAD-a upitani smo za naše mišljenje, koje smo transparentno dali, i došli do toga da možemo oči u oči raspravljati kao ravnopravni kolege iz resornog ministarstva", rekao je Varga.