Hrvatska mora ubrzati strukturne reforme u poljoprivredi

ZA HRVATSKU je najvažnije sada ubrzati strukturne reforme u poljoprivredi, povećati proizvodnju i površine pod nasadima, te provoditi projekte koje je pokrenulo ministarstvo poljoprivrede kako bi povećalo konkurentnost, kazao je u ponedjeljak u Bruxellesu, nakon završetka prvog dana screeninga za poljoprivredu i ruralni razvoj, voditelj hrvatske radne skupine za to poglavlje Dragan Kovačević.

"Za nas je u ovom trenutku najvažnije ubrzati ove naše strukturne reforme, povećati proizvodnju i površine pod nasadima i ubrzati projekte koje je pokrenulo ministarstvo poljoprivrede - od podizanja zelenih nasada, razvitka govedarske proizvodnje, do navodnjavanja - s ciljem poticanja konkurentnosti i visokodohodovne poljoprivrede, a sve kako bi povećali naše argumente za dobijanje većih proizvodnih kvota i za dobijanje viših plafona potpore", rekao je Kovačević, dodavši da su prijašnji pregovori pokazali da je ključno referentno razdoblje, odnosno zadnjih tri do pet statističkih godina.

Hrvatska je u ponedjeljak zajedno s Turskom započela prvu, eksplanatornu fazu screeninga, dubinske analize usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim, za poglavlje poljoprivrede i ruralnog razvoja, koje je jedno od najtežih i najopsežnijih u pregovorima za članstvo u EU-u.

Stotinjak hrvatskih pregovarača će zajedno s turskim kolegama cijeli tjedan slušati obrazloženja predstavnika Europske komisije o europskoj pravnoj stečevini vezanoj uz poljoprivredu i ruralni razvoj.

Hrvatska pregovaračica za to poglavlje Ružica Gelo, kazala je da su se danas predstavnici Europske komisije koncentrirali na obrazlaganje nove poljoprivredne reforme koja je započela ove godine u EU-u.

Kako je rekla, današnji su razgovori pokazali koliko različitih opcija postoji u implementaciji i u odabiru modela koji će se primjenjivati u novim članicama, pa tako i u Hrvatskoj.

Što se tiče proizvoda koje Hrvatska želi prikazati kao autohtone, Kovačević je kazao da će se očito morati mijenjati sustav zaštite kako bi im osigurali da budu prepoznatljivi kao hrvatski brandovi.

Hrvatska ima izvrsne autohtone proizvode i trebamo osigurati da, kroz sustav zaštite koji je usklađen s europskim direktivama, postanu prepoznatljivi tržišni brandovi, rekao je Kovačević dodavši da ti proizvodi imaju veliku izvoznu šansu i to u turizmu.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je do sada registrirala devet zaštićenih proizvoda - među kojima dingač, kulen i paški sir.

"Međutim ti sustavi zaštite su zastarjeli, oni su išli kroz Državni zavod za zaštitu intelektualnog vlasništva i sada je potrebno pokrenuti zahtjeve i osigurati novi sustav zaštite", kazao je Kovačević naglasivši kako smatra da je tu ključna organizacija proizvođača i njihovih udruga jer su upravo oni ti koji pokreću zahtjeve i proceduru.

Na pitanje do kada i do kojeg kriterija će Hrvatska nastojati odgoditi prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, Ružica Gelo je, odgovorivši kako to pitanje ne spada u ovo poglavlje nego u slobodu kretanja kapitala, ipak istaknula njegovu važnost za poljoprivredu, ali i za cijelu ruralnu sredinu.

"Mi ćemo se zbog cijena zemljišta u Hrvatskoj, koja je niža od cijena u našem okruženju, zalagati za što dulje prijelazno razdoblje", rekla je Gelo, naglasivši da o tom pitanju ni Nacionalni odbor pri Hrvatskom saboru ni hrvatska vlada nisu zauzeli jasan stav.

Poljoprivreda je u isključivoj nadležnosti Europske unije. Europska Zajednička poljoprivredna politika (CAP) regulirana je brojnim obvezujućim pravilima, koja će Hrvatska morati usvojiti i osigurati njihovu provedbu kako bi se mogla suočiti s konkurentskim pritiskom unutar EU-a i osigurati primjerene uvjete života na ruralnim područjima. Gotovo polovica europskog proračuna otpada na Zajedničku poljoprivrednu politiku.

Pročitajte više