"Budući da ja smatram da je antifašizam najsvjetlija tekovina onih koji su zaustavili fašizam kao najveći zločin svih vremena otkad postoji ljudski rod vjerojatno su to prepoznali kod mene. Zalažem se da se ne revidira Drugi svjetski rat i da se ne iskrivljuje povijest", rekao je Mesić obrazlažući kako se našao među dobitnicima medalje.
"Svi koji su dobili medalju na određeni su način sudjelovali u Drugom svjetskom ratu na strani pobjednika", rekao je Mesić i dodao da on tu nema zasluga jer je tada bio dječak koji je kao izbjeglica bježao pred Nijemcima.
Osim Mesića medalju su dobili albanski predsjednik Alfred Moisiu, grčki predsjednik Karolos Papuljas, bivši poljski predsjednik Wojcieh Jaruzelski, bivši ciparski predsjednik Glafcos Clerides, kao i posljednji rumunjski kralj Mihael I.
Mesić je razgovarao s mnogim svjetskim čelnicima koji su se okupili u Moskvi u ponedjeljak kako bi obilježili 60. obljetnicu Dana pobjede.
U kratkom razgovoru s Putinom hrvatski predsjednik spomenuo je i pitanje rješavanja klirinškog duga.
"Rusija nama duguje gotovo 300 milijuna dolara klirinškog duga i mi smo sada u pregovorima kako ga naplatiti", rekao je. Naime, Rusi su Hrvatskoj ponudili kao dio kompenzacije za dug veliki mlazni zrakoplov Beriev za gašenje požara. Međutim, kako je kazao Mesić taj zrakoplov je pogodan za daleka i velika ruska prostranstva, ali za Hrvatsku nije najpogodniji. Hrvatskoj bi najviše odgovarali više namjenski helikopteri kojima bi se riješio prijevoz putnika, bolesnika i gašenje požara, pojasnio je. Prema njegovim riječima Putin ga je uvjeravao da nema niti jedne zapreke da umjesto Berieva Hrvatska dobije helikoptere.
Na pitanje novinara što je s Družbom Adria predsjednik je rekao da to pitanje nisu spominjali, ali da je to pitanje koje Vlada RH mora riješiti.
Osim s Putinom, predsjednik Mesić sastao se i s glavnim tajnikom Koffijem Annanom, austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom, slovenskim predsjednikom Janezom Drnovšekom, predsjednikom Srbije i Crne Gore Svetozarom Marovićem, albanskim predsjednikom Alfredom Moisiuom, češkim predsjednikom Vaclavom Klausom, norveškim premijerom Bondevikom, slovačkim predsjednikom Ivanom Gašparovičem, rumunjskim predsjednikom Traianom Basescuom, bugarskim predsjednikom Georgijem Parvanovim, kazahstanskim predsjednikom Nursultanom Nazarbajevim, glavnim tajnikom UNESCO-a Koichiroom Matsuurom.
Na pitanje o odluci o pomilovanjima o kojoj je u ponedjeljak pisao Vjesnik, Mesić je odgovorio: "Kad bi svi oni koji su osuđeni morali ostati do kraja u zatvoru onda institut pomilovanja ne bi bio potreban." Kako je obrazložio, institut pomilovanja služi da se pomiluje osobu zbog određenih okolnosti koje su nastale nakon izricanja kazne.
Predsjednik Mesić je, kako je u ponedjeljak prenio Vjesnik, prošli tjedan temeljem prijedloga Komisije za pomilovanja za godinu dana umanjio kaznu ratnom zločincu Nikoli Dragušinu koji je 1996. pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva počinjenih na području zapadne Slavonije.
Mesić je također spomenuo da s premijerom Ivom Sanaderom dogovara da dođe na jednu tematsku sjednicu Vlade.
Hrvatski predsjednik vratio se u ponedjeljak poslijepodne u Zagreb.