Plan Rusije da revidira svoje morske granice u Baltičkom moru izazvao je zabrinutost kod europskih susjeda nakon što je rusko ministarstvo obrane objavilo inicijativu za "određivanje geografskih koordinata" u Baltičkom moru jer su, kako kažu, nekadašnje sovjetske granice neprecizne.
Prema dokumentu, koji je tijekom dana nestao s internetske stranice bez objašnjenja i uz napomenu "nacrt je izbrisan", radi se o izmjeni granica u blizini ruskih otoka u Finskom zaljevu i ostalih otoka nasuprot obalnih gradova Baltijska i Zelenogradska u ruskoj enklavi Kalinjingradu, koja graniči s Poljskom i Litvom. Koordinate iz sovjetskog vremena ne omogućuju kontinuiranu graničnu crtu, objavilo je ministarstvo obrane u dokumentu.
Prema novom planu, Rusija želi revidirati područja duž Kuršske prevlake, rta Taran i Baltičke prevlake na granici s Litvom. Ministarstvo je također istaknulo da su ranija sovjetska mjerenja granice iz 1985. koristila pomorske karte iz sredine 20. stoljeća te stoga ne odgovaraju u potpunosti suvremenijim kartografskim koordinatama.
Opća panika na Baltiku
Litva je odmah reagirala, istaknuvši da je to "još jedan dokaz da ruska agresivna i revizionistička politika predstavlja prijetnju sigurnosti susjednih zemalja i Europe u cijelosti". Radi se, priopćilo je litvansko ministarstvo vanjskih poslova, o "namjernoj, ciljanoj i eskalirajućoj provokaciji" u cilju zastrašivanja susjednih zemalja. Litva će, dodaje ministarstvo, pozvati ruskog izaslanika na razgovor te će s partnerima raspraviti o tom dokumentu.
"Još jedna ruska hibridna operacija je u tijeku. Ovaj put pokušavaju širiti neizvjesnost i sumnju o namjerama u Baltičkom moru. Ovo je očigledna eskalacija protiv NATO-a i Europske unije i na to se mora odgovoriti čvrsto", rekao je litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.
Finski predsjednik Alexander Stubb je na X-u napisao da "Rusija nije kontaktirala Finsku u vezi s tim". "Finska djeluje kao i uvijek: smireno i na temelju činjenica", dodaje Stubb u objavi na društvenoj mreži.
"Iznenađujuće je da se ovo događa na temelju obavijesti. Obično se o takvim stvarima razgovara. Sada smo se našli u pomalo neočekivanoj poziciji", rekao je Kimmo Kiljunen, šef finskog parlamentarnog odbora za vanjske poslove. "Treba imati na umu da je izazivanje konfuzije također hibridni utjecaj. Finska se neće dati zbuniti", objavila je finska šefica diplomacije Elina Valtonen.
Zapovjednik švedske vojske: Putin želi otok Gotland. Ako napadne, kreće rat s NATO-om
Švedski ministar obrane Micael Byden upozorava na teritorijalne pretenzije Moskve u Baltičkom moru, posebice kada se radi o velikom švedskom otoku Gotlandu. "Siguran sam da Putin priželjkuje Gotland. Njegov je cilj preuzeti kontrolu nad Baltičkim morem", rekao je Byden.
"Ako Rusija preuzme kontrolu u Baltičkom moru, to će imati golem utjecaj na naše živote - u Švedskoj i svim drugim zemljama koje imaju izlaz na Baltik. Ne možemo to dopustiti", rekao je Byden. "Baltičko more ne smije postati Putinovo igralište", dodaje. "Ako Putin napadne Gotland, može zaprijetiti zemljama NATO-a s mora. To bi bio kraj mira i stabilnosti u nordijskoj i baltičkoj regiji", zaključio je.
Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je novinskoj agenciji TT: "Rusija ne može jednostrano odlučiti o novim granicama."
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna rekao je: "Na prvi pogled čini se da je to apsurdna ideja."
Njemačka vlada je objavila da je svjesna medijskih izvješća o ruskom prijedlogu izmjene granice u Baltičkom moru, ali da za sada nije jasno što bi to značilo. "Naravno, pomno pratimo situaciju", rekao je glasnogovornik vlade i dodao da je, prema međunarodnom zakonu, prije izmjene bilo koje granice potreban konsenzus svih država na koje bi se ta promjena odnosila.
Plan misteriozno nestao. Kremlj tvrdi da ovo nema veze sa sukobom sa Zapadom
Ministrica vanjskih poslova Latvije Baiba Braže rekla je da je u kontaktu s Finskom, Litvom i drugim nordijskim i baltičkim zemljama kako bi se "razjasnila situacija".
Naizgled pokušavajući ublažiti napetost, ruske novinske agencije TASS, Interfax i RIA objavile su jutros identične članke, pozivajući se na neimenovani vojno-diplomatski izvor koji niječe rusku namjeru da promijeni granicu. "Nije bilo i nema plana za reviziju širine teritorijalnih voda, ekonomske zone, epikontinentalnog pojasa od kopna ili ruske granice na Baltiku", rekao je izvor.
Obraćajući se novinarima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov zanijekao je da je prijedlog povezan s ruskim sukobom sa Zapadom.
"Ne, ovdje nema ničeg političkog, iako se politička situacija promijenila od tada [od vremena kada je uspostavljena granica]", citirala ga je novinska agencija TASS. "Pogledajte eskalaciju napetosti, razinu konfrontacije, posebno u baltičkoj regiji. Naravno, to zahtijeva od naših relevantnih agencija da poduzmu potrebne korake kako bi osigurale našu sigurnost", dodao je.
Nekoliko sati nakon njegova komentara plan je izbrisan s vladina portala.
Zašto je Baltik Putinu toliko važan?
Pridruživanjem Švedske i Finske Sjevernoatlantskom savezu Baltičko more su neki analitičari prozvali "jezerom NATO-a". Pogled na kartu pokazuje da je to uglavnom (ali ne i potpuno) točno - obala ima nekoliko komadića ruskog teritorija. Ostatak obalnog primorja je u rukama NATO-a: Švedske, Finske, Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Njemačke i Danske, piše Bloomberg.
Rusija kontrolira dio obale između Litve i Poljske zbog enklave Kalinjingrad. A predsjednik Vladimir Putin i dalje kontrolira krajnji istočni kut Baltičkog mora s prilazima St. Petersburgu.
Većina ruske flote Baltičkog mora smještena je u tamošnjoj luci Baltijsk, a u Kalinjingradu se nalaze značajne zračne i raketne snage (možda i taktičko nuklearno oružje).
U slučaju rata Kalinjingrad bi morao biti neutraliziran kako ruske kopnene snage ne bi mogle preuzeti kontrolu nad kritičnim Suwalki jazom, koji se proteže duž granice između Litve i Poljske.
Kolike su šanse da Putin stvori veliku krizu na moru ili napadne neku od baltičkih država? Pa, prije tri godine ideja da će krenuti u napad na Ukrajinu također se činila malo vjerojatnom, piše Bloomberg.
Bivši šef estonske vojne obavještajne službe upozorio je nedavno da će Rusija biti spremna za napad u roku od četiri godine. Procijenio je da bi ruske trupe mogle zauzeti glavne gradove Estonije ili Latvije za manje od tri dana.
Pridruživanje Švedske i Finske Savezu drastično je promijenilo situaciju i dalo NATO-u više mogućnosti nego ikad u Baltičkom moru.