Spor oko Ljubljanske banke rješavat će se pod patronatom banke u Baselu?

UGLEDNI slovenski financijski stručnjaci i političari izjavili su da dogovor premijera Hrvatske i Slovenije Jadranke Kosor i Boruta Pahora o rješavanju problema Ljubljanske banke ima perspektivu, ali da bi u njega trebalo uključiti sve slijednice bivše države.

Kosor i Pahor su na jučer održanom sastanku u Bohinju dogovorili da će se pitanje hrvatskih štediša riješiti u iduća tri mjeseca, iako nisu iznijeli pojedinosti ni precizirali način na koji će se to učiniti, no mediji u Sloveniji pišu da su premijeri pritom vjerojatno mislili na novi krug razgovora o nasljeđu i preuzimanju dugova, odnosno obveza iz stare devizne štednje, i to u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.

Gabrovec: Problem devizne štednje je multilateralno pitanje

Predstavnik Slovenije za sukcesijska pitanja Rudi Gabrovec agenciji STA je izjavio kako misli da će pod okriljem banke u Baselu vjerojatno započeti novi krug pregovora, nakon što prvi takav pokušaj iz 2002. godine nije uspio. No on upozorava da bi u pregovore,osim Hrvatske i Slovenije, trebalo uključiti i ostale nasljednice SFRJ, jer je u ovom slučaju riječ o multilateralnom pitanju, pa rješenje mora biti takvo da se s njim usklade sve zemlje nasljednice.

Slično ističe i bivši guverner slovenske središnje banke France Arhar, koji misli da su pregovori pod patronatom banke u Baselu dobar put za rješenje spora, no upozorava da bi pritom trebalo postići rješenje za sve devizne depozite u bivšoj državi, a ne samo za depozite u Ljubljanskoj banci.

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski iznio je nedavno podatak da ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci bez kamata iznosi 420 milijuna eura, te da je Hrvatska u svoj javni dug preuzela 260 milijuna eura, a 160 milijuna eura preostali je dug LB-a bez kamata za oko 130 tisuća hrvatskih štediša.