EPIDEMIOLOG Zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić je na N1 televiziji odgovarao na pitanja gledatelja o koronavirusu.
U nastavku prenosimo pitanja građana i odgovore epidemiologa Kaića:
Mogu li se omogućiti terapije i kontrole u adekvatnom prostoru, bez puno ljudi? Dnevna bolnica na Rebru je, nakon potresa, pretrpana. Prostor u kojem su djeca inače kontrolirana evakuiran je odjel. Nitko nije dao jasne upute o zdravstvenoj skrbi naše djece. Kontrole nam se odgađaju, što je s malima i najugroženijima? U Italiji su omogućili djeci bubrežnim bolesnicima kućni posjet za vađenje krvi i primanje terapije.
Ja samo mogu podržati te zahtjeve, naravno. Inače kada se ovakvo nešto dogodi, prvo što se napravi jest da se pokuša reducirati unos zaraze u bolnice pa se zatvaraju bolnice za posjete, pa se obustavlja hladni pogon, odgađaju kontrole. No to ne može trajati. Mora se tijekom stabilizacije sustava omogućiti sve ovo što traže iz udruge.
Kućne posjete su isto, naravno, jedan dobar pristup. Treba osigurati ljude koji će to raditi, što je dosta teško u ovom trenutku, tj. nije teško, nego se moraju zadovoljiti mnogi zahtjevi s ovim restrikcijama kretanja, moraju se nadići barijere i naći ljude koji će to raditi. To se intersektorno mora riješiti.
Kažu da se može i do 14 dana ne osjećati simptome, a biti zarazan. Kad smo onda zarazni - kad već osjećamo simptome ili puno prije?
Moguće je. Do 14 dana traje inkubacija. Ljudi koji obole su zarazni kada obole i dan-dva prije. Ono vrijeme prije nisu zarazni. Postoje, naravno, pojedinci koji su asimptomatski i zaraze se, uopće nemaju simptome, nose neko vrijeme virus i prestanu ga nositi nakon nekog vremena, ali zaraznost takvih je vrlo, vrlo niska.
Koliko ta bolest uopće traje?
Blage bolesti traju tjedan do dva, a teži znaju trajati i više od mjesec dana. Traje puno duže nego gripa, s kojom su ljudi voljeli uspoređivati bolest.
Gdje da kupimo maskice i ostala zaštitna sredstva?
Za kupovinu stvarno ne znam, ali vjerujem da će se vremenom stabilizirati ponuda na tržištu. O krojenim maskama ne znam puno, ali prema razgovoru s kolegama koji se time bave, oni kažu da su pore tih kućnih masaka ipak prevelike, tako da zapravo ne zaustavljaju viruse.
Zapravo nisam čuo da netko preporučuje te platnene maske kao zaštitu od prijenosa tamo gdje je velik rizik, poput zdravstvenih ustanova. Kirurške maske prvenstveno služe tome da onaj tko ima simptom ih ne prenosi dalje.
Naravno da ako zdrava osoba nosi masku da ipak zaustavlja u određenoj mjeri te kapljice koje izbacuje zaražena osoba. To je dovoljno za nekakav socijalni kontakt, ali problem je s nošenjem maski da ako netko stalno namješta tu masku, recimo. Ako stalno dirate lice, time zapravo možete povećati rizik od unošenja virusa u tijelo.
Autobusi izvanrednog prijevoza u Zagrebu su prepuni. Kako održati propisanu udaljenost? To bi mogao biti izvor širenja zaraze.
Ako je istina da se zbog smanjenog broja autobusa ljudi tiskaju u njima, to nije dobro rješenje. Trebalo bi se otvoriti više linija da ne bude takva gužva u njima.
Imam pitanje za stručnjaka vezano za zarazu koronavirusom: naime, često se čuje da se kad netko ima samo prehladu (ili gripu), odnosno simptome koji ukazuju da su prehlađeni, ne treba brinuti, zvati, odlaziti liječniku i slično. Ono što me zanima je može li osoba biti istovremeno i prehlađena i zaražena koronavirusom? Je li jedno isključuje drugo? Isto vrijedi za gripu... Što se događa kada netko prehlađen ili gripozan bude izložen koronavirusu?
Moguće je istovremeno biti i prehlađen i zaražen koronavirusom. Jedna infekcija ne štiti od druge. Nema podataka da ako je netko prehlađen ima veće šanse razviti teške oblike korona-bolesti ili neke druge komplikacije. To se ne zna.
Ovo što se govori, da netko ne treba brinuti ako je prehlađen, to je točno inače. Ali sada je teško reći jer i koronavirus može u početku izgledati kao prehlada. Istina je da ne treba odmah trčati doktoru ako možete biti doma u samoizolaciji, ali činjenica je da se ne smije ići na posao i izlagati druge ljude jer ne znate izlažete li ih običnoj prehladi ili koronavirusu.
Dakle, ne bih odmahivao rukom na znakove obične prehlade i svima bih savjetovao da ostanu kod kuće u tom slučaju.
Poštovani, možete li doznati na koji način država prijavljuje brojeve ukupno i novooboljelih od koronavirusa Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO)? Naime, te statističke podatke s povjerenjem pratim, ali zamjećujem da se brojevi spomenuti dnevno u medijima (od strane Kriznog stožera) ne poklapaju s brojevima objavljenim u dnevnim reportima WHO-a. U potonjima su brojevi obično manji. Kada bi to bilo pojašnjeno, znala bih kako gledati brojeve i drugih zemalja u dnevnim izvješćima WHO-a.
WHO-u su zemlje dužne prijaviti oboljele u roku od 48 sati. Tako da prvo postoji taj odmak od 24 do 48 sati, kako koja zemlja stigne prijaviti. Drugo, oni također nekakve podatke o grupiranjima ili o nekom porastu oboljelih žele i provjeriti. Oni to sve provjeravaju.
Zato su u principu brojevi koje objavljuje WHO pouzdani, ali su uvijek niži od onih koji se mogu naći u medijima ili kod stručnjaka koji raspolažu s brojkama koje su danas izašle iz sustava.
Vidjeli smo da ljekarne imaju uvid u podatke pacijenata, tko je u izolaciji. Zašto to isto nemaju zdravstveni djelatnici u hitnim službama, a susreću se s problemima prešućivanja i laganja pacijenata te kod onih s poremećajem stanja svijesti kod kojih se hitno mora reagirati?
Nisu povezani na taj sustav koji bi im dojavio čim dođe osoba koja je u samoizolaciji. Moram priznati da mi je ta samoizolacija jedna bolna točka. Ja smatram da čak i ne moraju znati jer se prema svima moraju ponašati kao da su potencijalno zaražene osobe.
Počeli su ljude u samoizolaciji (dakle ljude koji su zdravi, ali će možda oboljeti) i u zdravstvenom sustavu i izvan zdravstvenog sustava na neki način stigmatizirati. Nema potrebe. To su zdravi ljudi koji će možda oboljeti. I treba se prema svima ponašati kao da su možda zarazni, zato što ima sigurno ljudi koji nisu u samoizolaciji, obolijevaju i prenose bolest na druge. Mislim da bi trebalo tu fiksaciju na ljude u samoizolaciji smanjiti.
Ne smiju se ljudi ponašati nesmotreno, ići na posao, namjerno širiti bolest, ali baš stigmatizirati nekoga i kriviti ga ako je netko ne znajući prenio bolest... Jer toga će biti sve više i više kako virus cirkulira u populaciji.
Ako pada jaka kiša, sprečava li ona brzi prelazak koronavirusa s čovjeka na čovjeka? Kako virus reagira na snijeg?
Iskreno, ne znam. To doista ne znam. Kiša bi pospješila slijeganje lebdećih čestica, ali čestice na otvorenom kod koronavirusa nisu problem jer se taj virus prenosi kapljično.