IAKO SE na antifašizam danas u najvećoj mjeri gleda kao na opoziciju fašističkim ideologijama koje su u 20. stoljeću milijune ljudi odvele u smrt, antifašizam je nekad predstavljao daleko više od toga. Vrijednosti poput slobode, bratstva, solidarnosti i jednakosti antifašizam su učinile masovno popularnim, pa stoga ne čudi da je ta tematika bila zanimljiva i kinematografima. Iako su se njome bavili mnogi filmaši s naših prostora, neki od njih ipak se izdvajaju svojim antifašističkim filmskim djelima. Donosimo vam pet, po mnogima najboljih, filmova antifašističke tematike.
"Kozara"
Svakako prvi "čisti" izdanak podžanra spektakularne partizanske epopeje u jugoslavenskoj kinematografiji nabijen nizom emocionalno intenzivnih situacija koje će autori budućih partizanskih spektakala slijediti i postaviti kao normu (pod)žanra.
U njemačkom obruču na Kozari, u ljeto 1942. godine, nalazi se 3500 partizana, 80 tisuća nejakog stanovništva i 600 ranjenika. Neuki seljak Šorga, s jedinim preostalim potomkom – dječakom kojeg nosi na leđima – probija sve obruče kojima je neprijatelj opkolio planinu.
"U gori raste zelen bor"
Ovaj je film nastao prema ratnim memoarima istaknutog borca i poslijeratnog društveno-političkog radnika Ivana Šibla. Osjetljiva nacionalna tematika kojom se film bavio prijelomne 1971. godine donijela je redatelju Antunu Vrdoljaku niz problema.
Partizanski komesar Ivan poslan je u jedno nizinsko selo sa zadaćom nadziranja partizanskog odreda sastavljenog od stanovnika tog sela. Usprkos razlikama u stajalištima, brzo se sprijatelji sa zapovjednikom tog odreda, Dikanom. Radnja filma usredotočena je na odnos Dikana i Ivana te Ivanovo prilagođavanje ratu koji se vodi na tom području.
Svi glumci ostvarili su sjajne uloge, osobito Boris Dvornik kao Dikan i Ivica Vidović kao Ivan, a jedan od svojih najdojmljivijih nastupa zabilježio je Rade Šerbedžija u cameo ulozi domobranskog časnika.
"Bitka na Neretvi"
Zasigurno najspektakularniji i dotad najgledaniji film socijalističke kinematografije. Film je bio nominiran za Oscara za film na stranome jeziku. Radnja prati skupinu partizana koji se nađu okruženi neprijateljskom vojskom. Glavni stožer za obmanu stoga naređuje rušenje mosta na Neretvi, no poginulih je sve više pa je, s ciljem spasa civila, potrebno graditi zamjenski most.
Jedna od svakako najupečatljivijih scena filma jest luđački pohod s puškom Borisa Dvornika, koji kao od šale tamani sve neprijatelje koji mu se nađu na putu. Pa čak i kad ih je više no što je metaka u njegovoj pušci.
"Sutjeska"
Ovaj ratni film snimljen je 1973. povodom tridesetogodišnjice bitke na Sutjesci. Snimljen je u Nacionalnom parku Sutjeska i jedan je od najskupljih filmova u povijesti kinematografije SFR Jugoslavije.
Film s temom velike partizanske bitke iz Drugog svjetskog rata u kojem je Titov lik interpretirao veliki svjetski glumac R. Burton, nadgledao je i sam Josip Broz, posebice scenu koja rekonstruira njegovo ranjavanje u bici. Ipak, jedna od najupečatljivijih scena iz filma je ona između Bate Živojinovića i Borisa Dvornika u kojoj Bata nosi ranjenog Borisa na ramenu koji na kraju tako i umire.
"Valter brani Sarajevo"
Ovaj kultni jugoslavenski film je slobodna interpretacija istinite priče o antifašističkom borcu, vještom obavještajcu i organizatoru, Vladimiru Periću Valteru.
Krajem 1944. godine grupa njemačkih vojnih postrojbi smještena blizu Sarajeva pod svaku cijenu se pokušava izvući iz obruča. Istodobno, njemačka obavještajna služba čini sve da osigura tajnost operacije Laufer, poduzete radi snabdijevanja gorivom ove vojske u povlačenju. U tome ih sprečavaju sarajevski ilegalci sa svojim legendarnim vođom, partizanskim obavještajcem Valterom kojeg tumači Bata Živojinović. On je kao iskusni ratnik i pronicljivi agent jedini u stanju onemogućiti dostavu goriva Nijemcima i spriječiti njihovo napredovanje.
Zanimljiv je podatak da je ovaj film, inače vrlo popularan u bivšoj Jugoslaviji, svojedobno doživio veliku gledanost i u Kini.