Stanić: Dinamu nedostaje igra u oba pravca, psihička stabilnost, kondicija, transformacija i tajming

MARIO STANIĆ u svojoj novoj kolumni za Igralište.hr dao je interesantno viđenje o tematici "Dinamove blamaže u Ligi prvaka".

"Pričati o taktici Dinama je možda isforsirano  kad nisu zadovoljeni neki drugi kriteriji. Dinamo realno nije dorastao zadatku. Za Ligu prvaka pripreme traju nekoliko godina, Liga prvaka nije seljačka radna zadruga gdje možete improvizirati do besvijesti. Da bi bili konkurentni, morate imati i glavu i rep. Momčad se gradi i nadograđuje, ne prodaju se  olako najbolji igrači. Bitno je stvoriti dobru i pozitivnu atmosferu unutar i oko kluba. Publika ili navijači su izuzetno važni kad igrate protiv boljeg ili po kvaliteti sličnog protivnika. Bez navijača ste doslovno hendikepirana momčad", stoji u kolumni.

"Kad ste drastično bolji, onda možete pobjeđivati protivnike bez pomoći publike iako ste  puno ranjiviji i skloniji oscilacijama. Dinamo u HNL-u  nema ozbiljnog protivnika, nema pravih teških utakmica sa visokim ritmom . Ista je jedna od najslabijih liga u Europi sa predstavnikom u Ligi prvaka. Tu ne mislim na tehnički obučene igrače, nego na elemente moderne nogometne igre koja traži upravo ono što Dinamo nije imao u dosadašnjim utakmicama Lige prvaka.Evo kratkog popisa onoga sto fali za bolje rezultate: igra u oba pravca, igra i kretanje bez lopte , igra pod presingom, igra u dubinu, psihička stabilnost i velika fizičku izdržljivost, brze transformacije i konkretnost, tajming ili pravovremenost.... Sve skupa sažeto u jednu riječ to se zove - kvaliteta", ističe Mario Stanić.

"Nije sramota gubiti  utakmice u ligi prvaka. Nije sramota gubiti deset pa cak i pedeset puta utakmice. Nije sramota izgubiti od boljeg , to upamtite. Sramota je ukrasti , sramota u nogometu je ne truditi se, šetati po terenu  kao da vas nije briga, to je sramotno. Igrači Dinama su dali ono što su mogli u datom trenutku, pokazali su htijenje i zalaganje i ja im na tome čestitam. Nadalje, ozbiljnost kluba se vidi po tome koliko često mijenjaju trenera. Trener bi trebao imati hrabrost i mudrost, a to se ne može naučiti, ne postoji nogometna akademija a niti fakultet koji vam mogu usaditi osjećaj za igru. Trener bi morao imati autoritet i nametnuti se prvenstveno znanjem i  fleksibilnošću. Trener mora puno raditi na dizanju samopouzdanja momčadi.  Bez lidera na klupi i bez lidera na terenu se brzo gubi kompas", spremno će

Mogao bih još nabrajati, ali ovo su jednostavne stvari o kojima se jako malo govori, svi se gubimo u nekakvim sporednim i slijepim ulicama zvanim formacije i taktika!Na koncu, najodgovornija osoba za loše rezultate nije trener nego upravo predsjednik ili ona Uprava koja ga je postavila. Igrači su pak odgovorni dati sve od sebe na travnjaku, jer je to jedini način da napreduju. Igrači rijetko rade autokritiku, a često su skloni tražiti alibi. Čast izuzecima! Nisam trener, a vjerojatno to neću nikada ni biti, jer sumnjam da mogu ispuniti dio navedenih zahtjeva. Ne treba mi nikakva škola ni diploma da bih znao ovo što sam prethodno naveo. Jednostavno to osjećam i znam kao što znam da mački ne treba nikakav fakultet da ulovi miša!, završava nekadašnji hrvatski reprezentativac.

Pročitajte više