"TO NISU mjere kojima je cilj izlazak iz krize. Riječ je o ocjeni da bi se tako mogao zatvoriti deficit u proračunu iako je dvojbeno je li to točno. Alternativna mjera bi bila smanjenje javne potrošnje, ali to je vjerojatno politički neizvedivo", komentirao je za Index Vladimir Gligorov istinski autoritet na području ekonomije, analitičar Bečkog instituta za financije.
Gligorov je posebno za naš portal komentirao mogu li najnoviji potezi Vlade Jadranke Kosor, prije svega kombiniranje dodatnog poreza s povećanjem stope PDV-a, izvući Hrvatsku iz krize.
O srednjoročnim problemima slaba Vlada misli kasnije
Pojasnio je da obje mjere produbljuju recesiju a da je samo pitanje koja više, a koja manje. Naime, pojašnjava ekonomski analitičar, ako bi se odlučno smanjila javna potrošnja, kratkoročni bi recesijski efekti, vjerojatno, bili veći, ali bi se moglo očekivati, ukoliko bi se neke druge mjere provele da bi srednjoročno one bile poticajnije za privredni rast. Povećanje poreza, smatra Gligorov trebalo bi imati blaži recesijski efekt kratkoročno, ali će otežati oporavak privrede srednjoročno.
"To je otprilike politički izbor. Ako je Vlada slaba, kao što hrvatska jest, nije neočekivano da je odlučila da o srednjoročnim problemima misli kasnije", ističe Gligorov analizirajući posljednje mjere Vlade Jadranke Kosor.
Mogući su negativni efekti na burzu
No, nas je zanimalo koje bi posljedice mogla imati eventualna odluka da Vlada, kao što je već najavila, odluči oporezivati i dobit od dionica. Kako smo izvještavali, u konzultacijama s predstavnicima Sindikata i poslodavaca Kosor je istaknula kako se "krizni namet" ne odnosi samo na plaće i na mirovine već i na sve novčane primitke. Znači u to spadaju i honorari, ugovori o djelu, ali i dobit od dionica.
Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca smatraju da bi takva odluka mogla biti pogubna za ionako poljuljanu burzu. Gligorov se ne slaže s tim stavom, međutim ističe da će na burzu biti presudne druge odluke Vlade, a koje bi moguće, mogle imati negativni efekt na burzu.
"Ne vjerujem. Mislim da je burza značajno podcijenjena, tako da porez ne bi trebalo, u ovom trenutku utjecati negativno na kretanje vrijednosti dionica. Mnogo je važnije kako će burza ocijeniti nove mjere sa stanovišta njihovog utjecanja na privredni rast i kako će ocijeniti političke izglede Vlade. Nije nerazumno očekivati da će te procijene, poslije određenog vremena, biti negativne, a to će imati negativan efekt na burzu", smatra Gligorov u svojoj analizi.
Krizu nema tko drugi platiti nego siromašni
Također posebno nas je zanimalo misli li da se kriznim nametom te posebice ukidanjem nulte stope na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige kao i najavljenom trošarinom na telefoniju napravljen preveliki udar na siromašnije slojeve društva. Zanimalo nas hoće li najveći udar pretrpjeti upravo socijalno najosjetljiviji dio Hrvata.
"Krizu nema tko drugi platiti nego siromašni; o tome, o socijalnim posljedicama, valja razmišljati prije krize. Tko će platiti koliko (mislim na umirovljenike zaposlene, nezaposlene, mlade, žene, stručne i nekvalificirani) to ovisi od političkih sposobnosti njihovih predstavnika. Mnogo je važnije pitanje je što se svim tim odricanjima dobiva? Ukoliko se očekuje da će kasniji razvoj biti u korist zapošljavanja i poboljšanja standarda, to je jedna situacija. Ukoliko, kao što je sada slučaj, nije uopće izvjesno da će ova odricanja dovesti do privrednog opravka i do rasta standarda većine, dakle siromašnijih, onda to veoma lako može biti socijalno i politički neodrživo", zaključio je Gligorov o pitanju najosjetljivijih skupina u društvu za koje premijerka Kosor kaže da se upravo o njima najviše vodilo računa kada su se donosile najnovije odluke.
Izlazak iz krize: Čvrst mandat Vladi kojega nema bez izbora i promjene vlasti
No, svakako kao ekonomskom analitičaru koji je već duže vrijeme upozoravao sve balkanske zemlje, na dolazak krize te davao savjete što bilo dobro napraviti kako bi se efekt krize umanjio, postavili smo pitanje što misli koji su koraci nužni da bi nas se izvuklo iz krize.
"Nema tu ni tajni niti čarobnih štapića. Najprije je potrebno osigurati čvrst mandat Vladi, što je obično teško ostvarivo mimo izbora i promjena partija na vlasti. Nakon toga potrebno je promijeniti ekonomsku politiku kako bi se ostvario snažan privredni rast na srednji rok i to od 3 do 5 godina. Konačno, potrebne su dalekosežne strukturne reforme kako bi se povećala konkurentnost i uspostavila pravičnija raspodjela dohodaka", zaključio je na kraju Gligorov.