Najbolji maturant je pred Kolindom održao govor za pamćenje. Pitali smo ga hoće li ostati u Hrvatskoj

Foto: Pixsell/Vjeran Zganec Rogulja

NAJBOLJI hrvatski maturant Ilija Srpak prekjučer je pred predsjednicom održao impresivan govor na dodjeli Oscara znanja. 

>> Najbolji hrvatski maturant pred Kolindom: "Svaka čast Srbiji, imamo im na čemu zavidjeti"

>> VIDEO Najbolji hrvatski maturant posramio političare, pogledajte cijeli njegov govor

Podsjetimo, svečanost dodjele Oscara znanja obilježio je govor varaždinskog maturanta Ilije Srpaka koji je u ime nagrađenih prozvao političare i ustvrdio da se u Hrvatskoj premalo ulaže u znanje i izvrsnost.

Srpak, učenik Prve gimnazije Varaždin, svoj govor posvetio je problemima, kako je rekao, ne tako blistavog hrvatskog školstva.

Upozorio na poticanje prosječnosti: "Časne koje igraju nogomet dobile pet minuta u Dnevniku, a mi 40-ak sekundi"

Ustvrdivši kako u dvorani, kao nagrađeni, ne sjede produkti nego nusprodukti takvog školstva, ocijenio je da se u njemu forsira prosječnost i gasi izvrsnost. Prozvao je i medije da nedovoljnu pozornost posvećuju obrazovanju, napretku i uspjesima mladih generacija. Kao jedan od primjera naveo je da prilozi o "časnim sestrama koje igraju nogomet" dobivaju i po pet minuta, dok uspjesi učenika na olimpijadama znanja 40-ak sekundi ili ništa.

Njegov govor iz publike slušali su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak koje su tako čule i Srpakovo upozorenje o zabrinjavajućem načinu na koji se hrvatsko društvo odnosi prema onima koji postižu izvrsne rezultate.

Govor koji je odjeknuo u javnosti i to s dobrim razlogom

"U Srbiji se nagrade za medalje osvojene na međunarodnim olimpijadama kreću od 8 do 12 tisuća kuna. Kod nas je to ili ništa ili možda do 1000 kuna, ako je društvo koje je organiziralo natjecanje iz vašeg predmeta imalo da vam da išta", rekao je Srpak i upitao se kako se onda smatramo razvijenijima od drugih država.

Srpakov govor glasno je odjeknuo u medijima, ali i javnosti. Naime, u zemlji u kojoj vlada (i potiče se) prosječnost nije baš uobičajeno da neka mlada osoba, a Srpak ima tek 19 godina, pred predsjednicom i ministricom, ali i upaljenim kamerama glasno upozori na tu činjenicu.

Tim povodom popričali smo s ovim mladim genijalcem iz Kućan Marofa, mjesta kod Varaždina.

Govor koji ste održali nije bio ad hoc, bio je očito pripremljen. Što vas je potaklo da napišete taj govor?

Da, pripremio sam ga nešto prije, paralelno s učenjem za mature. Smatrao sam da se te stvari moraju izreći i da postoje problemi koje ljudi baš ne ističu, a trebamo se baviti njihovim rješavanjem. Ocijenio sam da je ovo dobra prilika jer je to događaj posvećen uspješnim učenicima, doći će mediji, a još k tome i ministrica i predsjednica. To je bio savršen trenutak

Kako su na govor reagirali prisutni političari?

Sa smiješkom. Ministrica i predsjednica su pohvalile govor i nadam se da će se nastaviti raditi na unaprjeđenju školstva te da će ovo biti dodatan poticaj.

Jeste li očekivali da će vaš govor imati takav odjek?

Očekivao sam odjek, ali ne ovoliko velik, ugodno sam iznenađen, ali to je očekivano jer sam rekao da mediji ne pridaju dovoljno pažnje.

Predsjednica RH rekla je da "ne smijemo obrazovati mlade i onda ih pustiti da odu vani". Kako to komentirate?

Nazire se osnovni problem, iako je rečenica pomalo nezgrapna. Poanta je da država i radni sustav treba naći neko rješenje, posao, nadu, mogućnosti za takve ljude. Fakultetsko obrazovanje u Hrvatskoj je besplatno i studenti imaju razne mogućnosti i iako ni to nije savršeno, to je sustav koji radi, studenti završavaju, tako da je sve vezano uz njih manji problem, veći je problem što nakon toga. Ako netko ovdje nema mogućnosti ili posla, ne možete ga/ju kriviti za odlazak. Niti možete nekoga siliti da ostane. Ovaj problem nije u domeni obrazovanja i ja znam da ne znam dovoljno da bih mogao govoriti o njegovu rješavanju, međutim ljudi koji se time bave moraju se ili više potruditi, ili se zapitati što rade krivo ako dosad nisu uspjeli. Možda postoji netko drugi tko će taj posao obaviti bolje?

Gledajući društvene mreže i komentare ispod članaka, mnogo ljudi oduševljeno je vašim govorom. No nije ni mali broj onih koji su napisali da "odeš u Srbiju", da ste umišljeni i slično. Kako komentirate te hejtere, koliko oni određuju atmosferu u hrvatskom društvu?

Ovo je slobodna država, oni imaju pravo na svoje mišljenje i izražavanje tog mišljenja. Ja imam pravo ne obazirati se na takve ljude. Jako puno mladih ljudi i obrazovanih osoba izrazilo je oduševljenje i to mi je jako drago. O čemu god da se radilo, hejtera će uvijek biti, nemoguće je udobrovoljiti svima. Bilo bi lijepo da ljudi pogledaju cijeli govor a ne jedan njegov dio, ali to je na njima. Ja sam rekao što sam mislio i iza toga stojim.

Kakvi su vaši planovi, što je sljedeće?

Sljedeće su rezultati matura, upisi i kemijska olimpijada od 19. do 29. 7. u "Čehoslovačkoj", tj. zajedničkoj organizaciji Češke i Slovačke, nakon toga imam odmor u kolovozu koji ću provesti čitajući matematiku i pišući neke materijale za kemiju.

Vidite li se dugoročno u Hrvatskoj?

Ne znam, još je daleko to reći. Ako bude uvjeta, naravno da bih volio biti ovdje, ali neću ništa siliti i ići ću gdje će mi biti najbolje raditi.

Kakve bi promjene voljeli vidjeti u hrvatskog obrazovnom sustavu, što bi ga učinilo boljim?

Čitam sad malo kurikularnu reformu da vidim koje su promjene, neke mi se čine korisnima, a neke su baš užasne. Mislim da treba pojačati program matematike i prirodnih znanosti. Povećat će se razumijevanje, a vjerojatno i broj zainteresiranih za ta područja. Također smatram da treba prestati s poklanjanjem ocjena, postrožiti kriterije i dati više korisnog posla (rad na satu i zadaće koje više potiču razumijevanje, a ne štrebanje ili slično) kako bi se uspostavila disciplina i radne navike, ali i ljubav prema učenju. Ljudi su sposobni - barem većina - samo ih treba pravilno usmjeriti. Tu također dolaze i profesori, treba bolje raditi s budućim generacijama profesora i pripremiti ih da budu dobri i sposobni, ali i sadašnji profesori možda moraju preispitati svoje metode i promijeniti nešto kako bi se unaprijedili.

Pročitajte više